IZLOŽBA STIJENA, MINERALA I FOSILA

Z. Mijanović i Dragoslav Banjak

Minerali, stijene i fosili naziv je izložbe otvorene u Muzeju Hercegovine Trebinje, a koja je postavljena u saradnji sa Gimnazijom „Jovan Dučić“ i Muzeja Hercegovine Trebinje. Autori izložbe mr geografije Dragoslav Banjak i kustos istoričar Zoran Mijanović realizovali su ovu neobičnu postavku kao nastavak saradnje ove dvije ustanove. Većina minerala i stijena koje su izložene pripadaju Gimnaziji „Jovan Dučić“, dok su fosili vlasništvo Muzeja, a sakupio ih je pokojni profesor Stevo Čučković, koji je svoju veoma bogatu privatnu zbirku ostavio Muzeju Hercegovine. Poseban dio izložbe zauzele su umjetničke skulpture od poludragog kamenja, djelo skulptora Radovana Ždrala, koji je svoju zbirku „Kamenov svet“ poklonio rodnoj grudi, a danas se, kao stalna postavka nalazi u Muzeju Hercegovine.
Minerali su tijela homogene mase određenog hemijskog sastava i uređene atomske građe. Poznato ih je više od 4000 vrsta. Dijele se na petrogene, minerale koji ulaze u sastav stijena, i rudne, koji grade rude. U prirodi se javljaju kao bezoblični ili u vidu pravilnih geometrijskih oblika. Tada se nazivaju kristalima. Minerali se međusobno razlikuju po fizičkim osobinama (oblik, tvrdoća, cjepljivost, specifična težina, optičke osobine) i hemijskom sastavu (silikati, karbonati, oskidi, hidroksidi, sulfati, sulfidi). Najmanju tvrdoću ima talk a najveću dijamant. Najlakši minerali su ćilibar i asfalt koji plivaju na vodi, dok najveću specifičnu težinu imaju platina i zlato.
Stijene su prirodne zajednice jedne ili više vrsta minerala. Po načinu i uslovima postanka dijele se na magmatske, sedimentne i metamorfne. Magmatske stijene su nastale konsolidacijom i hlađenjem usijano – tečnog rastvora magme ili lave (granit, gabro, bazalt). Sedimentne stijene nastale su sedimentacijom (taloženjem) usitnjenog ili rastvorenog materijala, mineralnog i organogenog porijekla na kopnu ili u vodenim basenima (krečnjak, dolomit, gips). Komponente sedimentnih stijena su fragmenti razorenih stijena različite veličine, ostaci organizama (fosila) ili hemijski talozi i talozi nastali isušivanjem. Metamorfne stijene dobile su ime po grčkoj riječi metamorfoo, što znači preobražavam, a nastale su promjenom magmatskih ili sedimentnih stijena dejstvom toplote i/ili pritiska. U metamorfne stijene spadaju mermer, antracit i kristalasti škriljci.
Fosili su okamenjeni ostaci uginulih organizama. Nastaju nakon prekrivanja životinje ili biljke sedimentima. Obično mekani dio istruli, ali najtvrđi dijelovi ostaju sačuvani. Iz tog razloga većina fosila se sastoji od kostiju ili ljuštura životinja, ili od lišća drvenastih dijelova biljaka. U nekim morskim fosilima ljušture mogu biti zamijenjene drugim mineralima, a može biti sačuvan otisak unutrašnjih ili spoljašnjih dijelova. Fosili se nalaze u sedimentnim stijenama, naročito u krečnjacima i glinenim škriljcima. Mnogi fosili potiču od biljaka i životinja koje su izumrle, kao što su dinosaurusi. Oni objelodanjuju detalje o životinjama i biljkama koje su živjele milionima godina ranije, i omogućavaju određivanje starosti stijena u kojima se javljaju.